U Golubiću (obrovačkom) je od 18. do 20. septembra u organizaciji Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) održan naučni skup „Hrvatsko-srpski odnosi u 20. veku – prošlost i perspektive.“ Skup su pomogli Balkan Trust for Democracy, Srpsko narodno vijeće iz Hrvatske, grad Obrovac i Dijalog iz Zagreba. Učesnici, među kojima su bili istoričari, sociolozi i politikolozi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, su vodili razgovore u dve radne grupe. Jedna grupa se bavila političkim i kulturnim vezama između Hrvata i Srba u prošlosti, naročito u 20. veku, dok su teme perspektive razvoja Hrvatske i Srbije u budućnosti bile razmatrane u drugoj grupi.
Dr. Ranko Končar, sa Univerziteta u Novom Sadu, je izložio najznačajnije zaključke radne grupe, „Političke i kulturne veze između Hrvata i Srba u 20. veku.“ Nakon rasprave o nekoliko važnih pitanja iz oblasti srpsko-hrvatskih odnosa, ova grupa se složila da ima smisla i istorijskog opravdanja za nastavak proučavanja tih odnosa sa težnjom da oni budu maksimalno dokumentarno zasnovani, koliko je to omogućeno dostupnošću izvora. Istraživanja, a ujedno i ponovna valorizacija izvora, bi trebala uvek da budu oslonjena na dosadašnja vredna dela iz oblasti srpsko-hrvatskih odnosa da bi se ostvario kontinuitet sa istraživanjima i ranijih istoričara. Vredelo bi kompleksnije istražiti te odnose da bi se izašlo iz političkih ograničenja sa pokušajem da se programski veže za socijalne, ekonomske i kulturne teme. Bitno je da se oprezno i kritično koriste izvori zbog delikatnih odnosa u određenim periodima jer su mnogi izvori pod direktnim uticajem propagande. Potrebno je otvoriti prostor za demitologizaciju ili demistifikaciju nekih predrasuda u pročavanjima i pristupima proučavanja srpsko-hrvatskih odnosa. Rad na obezbeđenju i publikovanju važnih dokumenata iz oblasti srpsko-hrvatskih odnosa je neophodan, pod uslovom da su kritički osnovani. U budućim skupovima, predloženo je da se uključi i valorizacija dela koja su nastala izvan ovog istraživačkog projekta. Na kraju, potrebno je obezbediti sredstva za nastavak dijaloga koji bi doprineli širim i potpunijim pristupima ovim temama.
Dr Igor Graovac sa Hrvatskog instituta za povijest, je izneo sažetak razgovora koji su se vodili u grupi „Perspektive razvoja Hrvatske i Srbije u budućnosti.” Ovo je bila malobrojnija grupa i to je bio prvi pokušaj u okviru projekta o hrvatsko-srpskim odnosima da se razmotri i budućnost tih odnosa i njihovih država. Ova grupa, već po samoj definiciji, se nije isključivo sastojala od istoričara, nego i od pravnika i politikologa. Između ostalog, razmotreno je i da li je moguće pričati o budućnosti ovih odnosa bez konstantne potrebe da se menja razmuvanje prošlosti, ili kako izbeći da prošlost ometa razvoj tih odnosa. Iako se u ovoj grupi govorilo samo o nekoliko tema, kao što su povratak izbeglica, zaštita manjina i regionalni razvoj i socijalna isključenost, potrebno je proširiti razgovore o perspektivama i na druge moguće teme da bi se dobro-susedski odnosi između ovih država sveli na evropski okvir, dr Graovac je rekao:
“Po prvi put u sklopu znansvenog projekta radna grupa je razmatrala i mogućnosti perspektive razvoja budućih odnosa Hrvata i Srba te njihovih država. Pritom su korišteni primjeri iz prošlosti i sadašnjosti koji pridonose što cjelovitijem određenju budućnosti. Takvi su primjeri konkretno razmatrani na pitanjima povratka izbjeglica, položaja manjina, regionalnog razvoja, socijalne isključenosti, a sve u kontekstu jačanja civilnog društva na obje strane dijaloga. Daljnje razgovore također treba zasnovati na sličnima znanstvenim istraživanjima. Njihova uspješnost uvelike ovisi o dostupnosti izvora, mogućnostima razmjena rezultata tih istraživanja i susreta znanstvenika. Pritom je nužno gotovo posve ujednačiti pojmove, tehnike rada i metodologiju istraživanja, čime se usputno izbjegava politizacija rezultata tih istraživanja, dakle interpretacije prošlosti koji onemogućuju buduće odnose Hrvata i Srba”.
U ovoj grupi, istraživači koji se trenutno bave različitim temama u ovoj široj oblasti ukazali na potrebu da se u istraživanjima govori o sudbinama ljudi, i Hrvata i Srba i sa jedne i sa druge strane, bilo da su u izbegličkom položaju, u položaju manjina, socijalno isključeni, dakle siromašni, kao i da se ujednačeni termini koriste u istraživanjima sa obe strane. Predlaže se da se nastavi rad i ove grupe sa naglaskom da cilj ovog rada nije da utiče direktno na političku budućnost odnosa Hrvata i Srba nego da rezultati rada posluže boljoj budućnosti na konkretnim pitanjima koja su zajednička i Hrvatima i Srbima u obe zemlje.
Na kraju skupa, dr Darko Gavrilović, predsednik Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje, uputio je poruke ove dve grupe prisutnima iz strukture vlasti iz Hrvatske i Srbije kao i drugim institucijama koje imaju interesovanje za ove teme. To su teme koje nisu specifične samo za odnose na ovim prostorima, dakle Hrvata i Srba, nego i širom sveta. Na primer, među temama koje su zastupljene samo u okviru Instituta u Salzburgu su i palestinsko-jevrejski odnosi, kinesko-japanski odnosi, nemačko-poljski odnosi, poljsko-jevrejski odnosi i nemačko-jevrejski odnosi. Sledeći skup koji se planira za kraj novembra 2008. u Novom Sadu će razmotriti pitanja izbeglih i prognanih u Hrvatskoj i Srbiji.
Dr Janko Veselinović, predsednik Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima i pomoćnik pokrajinskog sekretara za nauku Autonomne pokrajine Vojvodine, ukazao je na potrebu za većom medijskom pristunošću na budućim skupovima kako bi zaključci i rezultati bili što dostupniji i upotrebljiviji.
