Mnogi Srbi iz Republike Hrvatske, među kojima je veliki deo prognanih i izbeglih, unatoč započetim demokratskim promenama i pozitivnim iskoracima koji su poslednjih godina učinjeni u Republici Hrvatskoj, i dalje se suočavaju s brojnim teškoćama i preprekama u pristupu svojim osnovnim ljudskim, a posebno stečenim pravima.
U hrvatskom zakonodavstvu, a posebno u radu i postupanju državnih organa još uvek nije prevladan diskriminacijski pristup na etničkoj osnovi. Zato ekskomunikacija (isključivanje) Srba iz sistema nije nikakav eksces, već masovna pojava koja se ogleda, među ostalim, u brojnim preprekama i teškoćama da ostvare pristup svojim osnovnim ljudskim, a posebno stečenim pravima, kao što su imovinska prava uključujući i oduzeta stanarska prava, prava iz penzionog i invalidskog osiguranja, prava po osnovu rada (npr. isključenost izbeglih i prognanih Srba iz privatizacije u Hrvatskoj, za razliku od BiH koja je to omogućila izbeglicama iz BiH), u teškoćama i diskriminaciji prilikom zapošljavanja, pa i onda kada je zakonski propisana obaveza njihove proporcionalne zastupljenosti, itd.
Nesporno je legitimno pravo hrvatskog naroda na svoju državu. No, Hrvatska, kao i svaka demokratska država, i u svome zakonodavstvu i u praksi treba dosledno da funkcioniše kao građanska država. To znači da se mora do kraja prevladati praksa, posebno u zakonodavstvu, koja hrvatske državljane srpske nacionalnosti tretira kao podstanare, kao građane drugog reda, a ne kao jednakopravne građane.
Kako je saopštio Inicijativni odbor, Vijeće za zaštitu prava Srba iz Republike Hrvatske će se boriti da se Srbima iz Hrvatske olakša pristup njihovim osnovnim ljudskim, a posebno stečenim pravima i to zalaganjem, na nacionalnom i međunarodnom planu, za doslednu primenu međunarodnih standarda u oblasti ljudskih prava, konvencija i drugih međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i slobodama te za izvršavanje u celosti utvrđenih međunarodno-pravnih obaveza Republike Hrvatske, posebno kada je reč o pravima prognanih i izbeglih Srba, uključujući i pravo na slobodan, održiv i dostojanstven povratak svojim domovima. U tom cilju Vijeće će nastojati sarađivati sa svim organizacijama, institucijama i snagama u Republici Hrvatskoj i u Republici Srbiji, uključujući i izbeglička udruženja i njihove asocijacije, kao i nevladine organizacije, kako bi doprinelo da Republika Hrvatska, kao zemlja porekla mnogih Srba koji danas žive u Republici Srbiji, doista profunkcioniše na modernim evropskim principima, kao demokratska država i država vladavine prava u kojoj se dosledno ostvaruje građanska jednakost i nacionalna ravnopravnost.
Vijeće će se dosledno zalagati i za zaštitu i ostvarenje prava hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, a posebno prava Hrvata izbeglih iz Republike Srbije, kao i na tome da srpska zajednica u Hrvatskoj i hrvatska u Srbiji budu most unapređivanja saradnje između dvaju naroda i država. |
|
dr Janko Veselinović, narodni poslanik i predsednik Pokrajinskog saveta za izbeglice:
Imajući u vidu da je položaj Srba u Hrvatskoj i dalje veoma težak i da su još uvek nerešena brojna pitanja od povraćaja stanarskih prava do tajnih optužnica, obnove, penzija i neostvarivanja manjinskih prava, izuzetno je bitno osnivanje Veća za zaštitu prava Srba u Hrvatskoj koje bi se bavilo rešavanjem tih pitanja.
Ukoliko to ne bi bilo moguće ostvariti kroz direktnu komunikaciju sa hrvatskim vlastima neophodno će biti uključiti i međunarodnu zajednicu i međunarodne sudske institucije. Ipak, za očekivati je da će u narednom periodu Hrvatska kroz pridruživanje EU brže rešavati ove probleme , ali novosnovano veće, ukoliko se na stručan način bude bavilo ovim pitanjima može značajno da doprinese njihovom rešavanju.
Naravno, očekuje se da će i državni organi Srbije dati punu podršku ovim aktivnosti, rekao je Veselinović
K. N.
U Inicijativnom odboru za osnivanje veća su:
Ratko Bubalo, Jovan Kablar, Milorad Jovančević, Veljko Malbaša, Petar Novaković, Veselin Šarić, Milomir Veselinović
|
